U ovom članku objašnjavamo zašto Clostridioides difficile predstavlja izazov i kako najbolje sprečiti prenošenje spora pravilnom dekontaminacijom toaletnih stolica i opreme.
U zdravstvu je „C. diff“ uvek patogen na koji se obraća posebna pažnja — i to s razlogom, jer se povezuje sa skupim epidemijskim izbijanjima u zdravstvenim ustanovama, naročito od pojave hipervirulentnih sojeva početkom ovog veka. Imajući u vidu da troškovi jedne C. diff infekcije (CDI) mogu biti veoma visoki, ključno pitanje je: kako ih svesti na najmanju moguću meru?
Šta je C. diff?
C. diff, odnosno Clostridioides difficile (ranije Clostridium difficile), jeste bakterija koja stvara spore i koja, kao i mnoge druge bakterije, bezopasno živi u crevnoj flori otprilike svake tridesete osobe.
Ipak, CDI infekcije su i dalje česte. U Evropi se svake godine beleži oko 152.905 slučajeva CDI i oko 8.382 smrtna ishoda povezana sa CDI. Ono što C. diff čini posebno zanimljivim jeste način nastanka infekcije: antibiotici mogu poremetiti ravnotežu crevne flore, što dovodi do prekomernog razmnožavanja C. diff i stvaranja toksina koji izazivaju proliv.
Spore, širenje i podložnost
Težak proliv je čest simptom kod pacijenata sa CDI i istovremeno omogućava milionima spora da napuste organizam i kontaminiraju okolinu. Spore se mogu širiti putem:
- kontaminiranih ruku (osoblja i pacijenata);
- kontakta sa kontaminiranim površinama ili opremom (uključujući toaletne stolice).
Stvaranje spora — otpornih bakterijskih struktura — jedan je od načina na koji se bakterije štite od spoljašnjih pretnji. Zbog debelog omotača, spore su manje podložne dezinfekciji i teže ih je uništiti, pa zahtevaju viši nivo dezinfekcije.
Viši nivo dezinfekcije
Pojam „viši nivo dezinfekcije“ odnosi se na primenu hemijskih biocida koji su sposobni da unište teško uništive patogene, poput spora C. diff. Pravilni metodi dezinfekcije pouzdano smanjuju broj spora u okolini.
Potpuno sporicidni proizvodi i sami mogu biti izazov — naročito oni na bazi hlora, koji zahtevaju visoke i agresivne koncentracije da bi postigli željeno dejstvo. Peracetna kiselina je priznata kao efikasno sporicidno sredstvo i predstavlja aktivni biocid u Clinell sporicidnim maramicama — prvim i jedinim potpuno sporicidnim maramicama koje snagu peracetne kiseline pružaju u formatu jednostavnom za upotrebu.
Dekontaminacija opreme
Deljena oprema za pacijente predstavlja značajan rizik od infekcije, a toaletne stolice nisu izuzetak. Budući da se C. diff širi putem fekalija, noćne posude, toaleti i toaletne stolice imaju veću verovatnoću da budu rezervoar spora ukoliko se temeljno ne dekontaminiraju. Dekontaminacija je od ključnog značaja, ali može biti teška i dugotrajna zbog složene konstrukcije i pukotina u kojima se spore teško dosežu.
Spore C. diff mogu preživeti u okolini mesecima, pa čak i godinama ako oprema nije adekvatno dekontaminirana. Zato se za najbolje rezultate preporučuje temeljno brisanje Clinell sporicidnim maramicama, uz dosledno poštovanje propisanog protokola za dekontaminaciju.
Ovaj tekst je preveden i prilagođen sa originalnog članka „Tactics for managing C. diff infections (CDIs) with Clinell Peracetic Acid Wipes“, objavljenog na blogu kompanije Gama Healthcare.
